iz kasnijih razdoblja, poglavito izgradnjom tvrđava, uništeno. Poznati prirodoslovac opat Alberto Fortis u 18. stoljeću u vrtu kuće Nonković iza današnje crkve Sv. Stjepana gleda i opisuje stare rimske

trgovište. Na svojim putovanjima u Zadvarju se zadržao isusovac, putopisac i prirodoslovac Alberto Fortis nazivajući ga vrlo važnim mjestom koje sa sobom nosi sudbinu cijelog primorskog kraja od Omiša

zbijenih kuća što je, prema don Stošiću, Tribunj činilo jedinstvenim u šibenskom kotaru . Alberto Fortis , talijanski teolog i putopisac u svojoj knjizi "Put po Dalmaciji" iz 1774. spominje da je selo

don Stošić, imali su dobro vino i mnogo ulja. U 18. stoljeću bavili su se pravljenjem vapna, a Alberto Fortis kaže kako višnje najviše rađaju u Tribunju i Vodicama pa ih Zadrani kupuju za proizvodnju

hiljadu radova nastalih u toku dvije stotine godina, otkako je baladu prvi put objavio opat Alberto Fortis na našem i talijanskom jeziku a djelu Viaggio in Dalmazia ( Put a Dalmaciju ), u Mlecima, 1774

i stranci od kojih su najpoznatiji slovenski istraživač Janez Vajkard Valvasor i Talijan opat Alberto Fortis . Prvim hrvatskim speleologom smatra se Ivan Lovrić ( Sinjanin ) koji je 1776. godine opisao

dosta samu sebi, Vrgorac će do vieka prkositi zemlji i narodu, jer što Vrgorac zna to nitko ne zna ALBERTO FORTIS Put po Dalmaciji, 1774. Stanovnici Kotara općenito su plavi, modrih očiju, široka lica ,

spominje planinu Biokovu ( također u ženskom rodu ), dok se talijanski prirodoslovac opat Alberto Fortis ( 1741. - 1803. ) 1772. penjao na Biokovo u znanstvene svrhe, te ga 1774. ucrtao na zemljopisnu

Zagore. Jedna od brojnih teorija glasi da je baš u tim Kokorićima čuveni talijanski putopisac Alberto Fortis u 18. stoljeću od strane vojvode Prvana čuo za baladu "Hasanaginica ", te je nakon toga

, dapače umne stvari, dakako. taj jezik triba iščupat sa svim korijenom, operirat. tako je alberto fortis govorio 1774. ako je to intelektualni balans kojega se želi ostvariti, bolje nemojte. Eto, kao

broju Behara pi - še kroatist Stipe Majić. Između ostalog, zna - no je da je Asanaginicu upravo Alberto Fortis obznanio u svome djelu Put po Dalmaciji. No, neosporno je, kako piše Majić, da je jedini

radnje smješta ženu; majku, suprugu, sestru. Prvi ju je javno obznanio talijanski opat Alberto Fortis ( 1741 - 1803. ) u putopisno-znanstvenom djelu ' Put po Dalmaciji ' ( ' Viaggio in Dalmatia ' ,

, iz novouređenog etno sela Kokorići pokraj Vrgorca, od potomka vojvode Pervana kod kojega je Alberto Fortis u svojim pohodima kroz Zagoru zanoćio i slušao narodnu poeziju, pojavio se glas kako

daju istinsku draž avanture, gotovo identične onoj koju je osjetio talijanski putopisac Alberto Fortis u svojoj knjizi « Viaggio in Dalmazia ». Osjetite i Vi duh izgubljenog vremena i vratite se s nama

Dalmazia ». Osjetite i Vi duh izgubljenog vremena i vratite se s nama u daleku 1770. godinu kad je Alberto Fortis tim putovima preko vrleti Biokova i Rilića došao u pitomo naselje Kokoriće gdje je upoznao